Skip to content

    Biofilija i hrvatske zelene zgrade: priroda u službi urbanog prostora

KLIMATSKI INFO

Biofilija je urođena povezanost ljudi s prirodom koja se danas sve više primjenjuje u arhitekturi. U Hrvatskoj već imamo nekoliko zanimljivih primjera održive gradnje koja integrira biljke i zelene površine u same strukture zgrada. Jedan od takvih primjera je Green Pavilion Restaurant u parku Maksimir u Zagrebu, koji koristi zeleni krov i krošnje stabala kao madrac za regulaciju svjetlosti i temperature, stvarajući organski spoj građevine i šume grazia.hr+1constructive-voices.com+1e-architect.com. Ideja je maksimizirati vizualnu i fizičku povezanost s prirodom kroz otvorene atrijske prostore i vegetativne ‘nadstrešnice’.

Tu je i vizionarski koncept Ascension – vertikalne šume u Novom Zagrebu, predložen od strane SUPERSPACE arhitekata. Ovaj drveni toranj-obzervatorij zamišljen je kao „zeleni portal“ između starog i novog dijela grada, s terasama na kojima rastu stabla i grmove – prava urbana džungla u visini neba e-architect.comarchilovers.com+5archdaily.com+5new-east-archive.org+5. Iako je projekt još u fazi koncepta, jasno pokazuje kako se priroda može vertikalno integrirati u gradsku skeletnu arhitekturu.

Osim toga, neke zgrade u Hrvatskoj već su dobile LEED certifikat. Na primjer, zgrada Zagrebačke banke na Radničkoj cesti koristi pametne sustave za ventilaciju i grijanje, te održive materijale – sve u cilju smanjenja potrošnje energije i emisija mipcro.hr.

Još je jedan važan primjer revitalizacija Art’otel Zagreb, gdje je energetska obnova uključivala izolaciju, zamjenu stolarije i efikasne sustave grijanja i hlađenja – sve to s ciljem očuvanja kulturne baštine i značajnih ušteda energije hrastovic-inzenjering.hr+2grenef.hr+2mipcro.hr+2.

Svi ovi primjeri ilustriraju nekoliko ključnih poruka:

  1. Integracija prirode u arhitekturu smanjuje efekt urbanog toplinskog otoka, pročišćava zrak i stvara bioraznolikost.
  2. Prirodna regulacija temperature putem zelenih krovova, fasada i krošnji smanjuje energiju potrebnu za grijanje i hlađenje.
  3. Mentalno i društveno zdravlje potiče kontakt s prirodom – što donosi manje stresa i više osjećaja dobrobiti.
  4. Očuvanje baštine i uvod u budućnost: projekti poput Laube pokazuju kako se očuvanje kulturne arhitekture može spojiti s ekološkom obnovom constructive-voices.com.

Ovaj edukativni sadržaj objavljen je u okviru projekta FOR-GEN-LEARN koji provodimo u partnerstvu s Društvom Multiple Skleroze Bpž – Radio92FM i ‪Pokret gorana Novog Sada

„Financirano sredstvima Europske unije. Iznesena mišljenja i stavovi odražavaju isključivo stav autora i ne moraju se podudarati sa stavovima Europske unije ili Agencije za mobilnost i programe Europske unije. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.“