5 edukativnih novinskih članaka iz područja klimatske pismenosti, prilagođenih građanima, a posebno starijim osobama i osobama s invaliditetom. Cilj ovih tekstova je približiti temu klimatskih promjena na jednostavan i razumljiv način te potaknuti na razmišljanje i djelovanje u svakodnevnom životu. Članci su dostupni za čitanje i preuzimanje OVDJE našoj web stranici.

Ovaj edukativni sadržaj objavljen je u okviru projekta FOR-GEN-LEARN koji provodimo u partnerstvu s Društvom Multiple Skleroze Bpž – Radio92FM i ‪Pokret gorana Novog Sada

„Financirano sredstvima Europske unije. Iznesena mišljenja i stavovi odražavaju isključivo stav autora i ne moraju se podudarati sa stavovima Europske unije ili Agencije za mobilnost i programe Europske unije. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.“

Klimatska pismenost je sposobnost razumijevanja uzroka i posljedica klimatskih promjena te donošenja informiranih odluka. Obuhvaća razlikovanje ublažavanja (smanjenje emisija) i prilagodbe (smanjenje štete i ranjivosti).

Ključne poruke:

• Klimatske promjene već utječu na zdravlje, hranu, vodu i infrastrukturu.
• Prilagodba i ublažavanje idu ruku pod ruku: sadimo drveće, štedimo energiju, ali i prilagođavamo kuće, gradove i navike.
• Lokalno djelovanje (kućanstva, škole, općine) čini razliku.

Što možete učiniti:

• Pratiti lokalna upozorenja (DHMZ), planirati rizike (poplava, vrućina, vjetar).
• Smanjiti potrošnju energije (LED, izolacija, javni prijevoz).
• Uključiti se u lokalne inicijative zelene infrastrukture.

Izvori (daljnje čitanje): IPCC AR6 – sažeci o utjecajima i prilagodbi; EEA/Climate-ADAPT pregled rizika i mjera.

https://www.ipcc.ch/report/sixth-assessment-report-cycle

https://climate-adapt.eea.europa.eu/en/news-archive/nato-releases-2024-climate-change-and-security-impact-assessment-report

Ovaj edukativni sadržaj objavljen je u okviru projekta FOR-GEN-LEARN koji provodimo u partnerstvu s Društvom Multiple Skleroze Bpž – Radio92FM i ‪Pokret gorana Novog Sada

„Financirano sredstvima Europske unije. Iznesena mišljenja i stavovi odražavaju isključivo stav autora i ne moraju se podudarati sa stavovima Europske unije ili Agencije za mobilnost i programe Europske unije. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.“

Klimatske promjene sve više oblikuju naše svakodnevno zdravlje. Povećanje prosječne temperature, češći toplinski valovi, promjene u obrascima oborina i ekstremne vremenske pojave izravno i neizravno utječu na ljudski organizam.

Glavni utjecaji na fizičko zdravlje:

1. Toplinski stres i toplinski udar
   Dugotrajna izloženost visokim temperaturama povećava rizik od dehidracije, iscrpljenosti, srčanih i moždanih udara. Najugroženiji su stariji, djeca i kronični bolesnici.
2. Respiratorne bolesti
   Porast temperature i promjene u kvaliteti zraka (npr. veća koncentracija ozona, peludi i prašine) pogoršavaju astmu i kronične plućne bolesti.
3. Širenje zaraznih bolesti
   Promjene u temperaturi i vlažnosti šire područje djelovanja komaraca i krpelja, povećavajući rizik od bolesti poput Zapadnog Nila, lajmske bolesti ili denga groznice.
4. Posredne posljedice
   Poplave i oluje mogu kontaminirati pitku vodu, a suše ugroziti sigurnost hrane, što utječe na prehrambeni status i imunitet.

Kako se zaštititi:

• Pratiti službena upozorenja (DHMZ, HZJZ).
• Održavati hidrataciju i izbjegavati napor tijekom najveće vrućine.
• Koristiti zaštitu od sunca (šešir, krema, lagana odjeća).
• Redovito provjeravati kvalitetu zraka i smanjiti boravak vani kod loših uvjeta.
• Preventivno cijepiti se i štititi od uboda insekata u rizičnim područjima.

Izvori:

• WHO – Climate Change and Health
• IPCC AR6 – Impacts, Adaptation and Vulnerability
• HZJZ – Klimatske promjene i zdravlje

Ovaj edukativni sadržaj objavljen je u okviru projekta FOR-GEN-LEARN koji provodimo u partnerstvu s Društvom Multiple Skleroze Bpž – Radio92FM i ‪Pokret gorana Novog Sada

„Financirano sredstvima Europske unije. Iznesena mišljenja i stavovi odražavaju isključivo stav autora i ne moraju se podudarati sa stavovima Europske unije ili Agencije za mobilnost i programe Europske unije. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.“

Multipla skleroza (MS) je kronična neurološka bolest koja utječe na središnji živčani sustav. Simptomi MS-a mogu se pogoršati pod utjecajem vanjskih čimbenika, a klimatske promjene donose nove izazove za osobe koje žive s ovom bolešću.

Kako klimatske promjene utječu na osobe s MS-om:

1. Toplinski valovi i pogoršanje simptoma
   Povišena tjelesna temperatura (npr. zbog vrućeg vremena ili vlage) može privremeno pogoršati simptome MS-a, uključujući umor, slabost mišića, vidne smetnje i probleme s ravnotežom. Ovo je poznato kao Uhthoffov fenomen.
2. Ekstremne vremenske promjene i umor
   Nagli vremenski skokovi (vruće-hladno, vlažno-suho) mogu povećati osjećaj iscrpljenosti i utjecati na opće stanje organizma.
3. Rizik od izolacije
   Tijekom vrućih dana ili nepovoljnih vremenskih uvjeta, osobe s MS-om mogu smanjiti izlazak iz kuće, što može dovesti do smanjenog kretanja i socijalne izolacije.
4. Zdravstveni sustav pod opterećenjem
   Klimatske krize (poplave, vrućine) mogu otežati pristup medicinskoj skrbi i terapijama.

Savjeti za prilagodbu i očuvanje zdravlja:

• Ohladite prostor – ventilatori, klima uređaji, rolete i zasjenjivanje prozora.
• Planirajte aktivnosti ujutro ili navečer kada je hladnije.
• Održavajte hidrataciju i nosite laganu, prozračnu odjeću.
• Koristite rashladne pomagala (hlađeni prsluci, marame).
• Pratite vremenske prognoze i budite spremni na nagle promjene.

Važno: Pogoršanje simptoma uzrokovano vrućinom obično je privremeno i povlači se kad se tjelesna temperatura vrati u normalu, ali je ključno pravovremeno reagirati.

Izvori:

• National Multiple Sclerosis Society – Heat & Temperature Sensitivity in MS
• Multiple Sclerosis International Federation (MSIF) – Climate change and MS
• WHO – Climate change and health

Ovaj edukativni sadržaj objavljen je u okviru projekta FOR-GEN-LEARN koji provodimo u partnerstvu s Društvom Multiple Skleroze Bpž – Radio92FM i ‪Pokret gorana Novog Sada

„Financirano sredstvima Europske unije. Iznesena mišljenja i stavovi odražavaju isključivo stav autora i ne moraju se podudarati sa stavovima Europske unije ili Agencije za mobilnost i programe Europske unije. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.“

Biofilija je urođena povezanost ljudi s prirodom koja se danas sve više primjenjuje u arhitekturi. U Hrvatskoj već imamo nekoliko zanimljivih primjera održive gradnje koja integrira biljke i zelene površine u same strukture zgrada. Jedan od takvih primjera je Green Pavilion Restaurant u parku Maksimir u Zagrebu, koji koristi zeleni krov i krošnje stabala kao madrac za regulaciju svjetlosti i temperature, stvarajući organski spoj građevine i šume grazia.hr+1constructive-voices.com+1e-architect.com. Ideja je maksimizirati vizualnu i fizičku povezanost s prirodom kroz otvorene atrijske prostore i vegetativne ‘nadstrešnice’.

Tu je i vizionarski koncept Ascension – vertikalne šume u Novom Zagrebu, predložen od strane SUPERSPACE arhitekata. Ovaj drveni toranj-obzervatorij zamišljen je kao „zeleni portal“ između starog i novog dijela grada, s terasama na kojima rastu stabla i grmove – prava urbana džungla u visini neba e-architect.comarchilovers.com+5archdaily.com+5new-east-archive.org+5. Iako je projekt još u fazi koncepta, jasno pokazuje kako se priroda može vertikalno integrirati u gradsku skeletnu arhitekturu.

Osim toga, neke zgrade u Hrvatskoj već su dobile LEED certifikat. Na primjer, zgrada Zagrebačke banke na Radničkoj cesti koristi pametne sustave za ventilaciju i grijanje, te održive materijale – sve u cilju smanjenja potrošnje energije i emisija mipcro.hr.

Još je jedan važan primjer revitalizacija Art’otel Zagreb, gdje je energetska obnova uključivala izolaciju, zamjenu stolarije i efikasne sustave grijanja i hlađenja – sve to s ciljem očuvanja kulturne baštine i značajnih ušteda energije hrastovic-inzenjering.hr+2grenef.hr+2mipcro.hr+2.

Svi ovi primjeri ilustriraju nekoliko ključnih poruka:

1. Integracija prirode u arhitekturu smanjuje efekt urbanog toplinskog otoka, pročišćava zrak i stvara bioraznolikost.
2. Prirodna regulacija temperature putem zelenih krovova, fasada i krošnji smanjuje energiju potrebnu za grijanje i hlađenje.
3. Mentalno i društveno zdravlje potiče kontakt s prirodom – što donosi manje stresa i više osjećaja dobrobiti.
4. Očuvanje baštine i uvod u budućnost: projekti poput Laube pokazuju kako se očuvanje kulturne arhitekture može spojiti s ekološkom obnovom constructive-voices.com.

Ovaj edukativni sadržaj objavljen je u okviru projekta FOR-GEN-LEARN koji provodimo u partnerstvu s Društvom Multiple Skleroze Bpž – Radio92FM i ‪Pokret gorana Novog Sada

„Financirano sredstvima Europske unije. Iznesena mišljenja i stavovi odražavaju isključivo stav autora i ne moraju se podudarati sa stavovima Europske unije ili Agencije za mobilnost i programe Europske unije. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.“

KLIMATSKI INFO

Klimatske promjene znače da se vrijeme mijenja.
Ponekad je jako vruće.
Ponekad pada jaka kiša ili puše jak vjetar.
Ponekad dođe poplava ili požar.

Ove promjene mogu biti opasne.
Zato trebamo znati što napraviti da budemo sigurni.

Kako se čuvati po vrućini

• Pij puno vode.
• Budi u hladu ili u hladnoj prostoriji.
• Nos laganu i svijetlu odjeću.
• Ne izlazi van kad je sunce najjače (od 11 do 17 sati).

Kako se čuvati kad pada jaka kiša ili je poplava

• Ostani u kući ili stanu.
• Ne hodaj kroz vodu.
• Drži mobitel napunjen.
• Ako voda ulazi u kuću, zovi pomoć (112).

Kad je oluja ili jak vjetar

• Ostani unutra.
• Zatvori prozore i vrata.
• Ne staj ispod drveća ili blizu dalekovoda.

Tko ti može pomoći

• Obitelj.
• Prijatelji.
• Susjedi.
• Volonteri.

U kriznim situacijama, uvijek nazovi 112.

Zapamti:
Pripremi torbu s vodom, lijekovima, hranom i dokumentima.
U torbi možeš imati i svjetiljku, punjač i malo novca.

Ovaj edukativni sadržaj objavljen je u okviru projekta FOR-GEN-LEARN koji provodimo u partnerstvu s Društvom Multiple Skleroze Bpž – Radio92FM i ‪Pokret gorana Novog Sada

„Financirano sredstvima Europske unije. Iznesena mišljenja i stavovi odražavaju isključivo stav autora i ne moraju se podudarati sa stavovima Europske unije ili Agencije za mobilnost i programe Europske unije. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.“

Klimatske promjene donose sve češće i intenzivnije ekstremne vremenske pojave – toplinske valove, jake oluje, poplave i suše. Osobe s invaliditetom mogu biti posebno pogođene zbog fizičkih prepreka, otežanog pristupa informacijama ili potrebne dodatne podrške u kriznim situacijama.

Zašto su osobe s invaliditetom posebno ranjive:

• Teže kretanje i evakuacija tijekom nepogoda.
• Ovisnost o medicinskoj opremi, lijekovima ili osobnoj asistenciji.
• Ponekad otežan pristup informacijama (npr. upozorenja koja nisu prilagođena osobama s oštećenjem vida ili sluha).
• Veći rizik od izolacije u vrijeme ekstremnih vremenskih uvjeta.

Kako se pripremiti:

1. Imati osobni plan – znati što učiniti i koga nazvati u slučaju vrućine, poplave ili oluje.
2. Pripremiti torbu za nuždu – voda, hrana, lijekovi, dokumenti, baterijska svjetiljka, punjači.
3. Dogovoriti mrežu podrške – obitelj, prijatelji, susjedi ili volonteri koji mogu brzo reagirati.
4. Pratiti vremenske prognoze i upozorenja u pristupačnom formatu.
5. Održavati hladan prostor tijekom toplinskih valova (klima, ventilator, rolete).

Primjeri pomoći u zajednici:

• Prilagođeni centri za evakuaciju i hlađenje.
• Pristupačni sustavi ranog upozorenja (SMS, glasovne poruke, znakovi).
• Uključivanje osoba s invaliditetom u planiranje lokalne sigurnosti.

Izvori:

• WHO – Disability and climate change
• UNDRR – Guidelines for Disability-Inclusive Disaster Risk Reduction
• EEA – Vulnerability of people with disabilities to climate impacts

Ovaj edukativni sadržaj objavljen je u okviru projekta FOR-GEN-LEARN koji provodimo u partnerstvu s Društvom Multiple Skleroze Bpž – Radio92FM i ‪Pokret gorana Novog Sada

„Financirano sredstvima Europske unije. Iznesena mišljenja i stavovi odražavaju isključivo stav autora i ne moraju se podudarati sa stavovima Europske unije ili Agencije za mobilnost i programe Europske unije. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.“

Rizik: Intenzivne oborine sve su češće; poplave mogu ugroziti zdravlje, sigurnost i imovinu. Najugroženije su upravo ranjive skupine društva, a to su starije osobe, osobe s invaliditetom, djeca….

Priprema doma/preventivno djelovanje u našem domu:

• Podignite električne instalacije i utičnice iznad razine potencijalne vode; zaštitite povratne ventile u odvodima.
• Držite dokumente i vrijednosti vodonepropusno i na visini.
• U dvorištu: oblikujte teren da odvodi vodu od objekta; održavajte slivnike.

Plan djelovanja: izradite kućni plan evakuacije, postavite torbu za nuždu, pratite upozorenja (DHMZ/Civilna zaštita).

Izvori: EEA – procjene klimatskih rizika u Europi; EU Misija prilagodbe (primjeri mjera i podrške regijama).

https://climate-adapt.eea.europa.eu/en/mission?

Ovaj edukativni sadržaj objavljen je u okviru projekta FOR-GEN-LEARN koji provodimo u partnerstvu s Društvom Multiple Skleroze Bpž – Radio92FM i ‪Pokret gorana Novog Sada

„Financirano sredstvima Europske unije. Iznesena mišljenja i stavovi odražavaju isključivo stav autora i ne moraju se podudarati sa stavovima Europske unije ili Agencije za mobilnost i programe Europske unije. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.“

Klimatske promjene donose sve češće ekstremne vremenske pojave — toplinske valove, oluje, poplave i suše. Osobe s intelektualnim teškoćama mogu biti posebno ranjive u ovakvim situacijama zbog potrebe za jasnijim uputama, dodatnom podrškom i pristupačnim informacijama.

Zašto su osobe s intelektualnim teškoćama posebno izložene riziku:

• Mogu imati teže razumijevanje upozorenja i uputa u kriznim situacijama.
• Neke osobe trebaju stalnu pratnju ili pomoć pri kretanju i donošenju odluka.
• Mogu biti ovisne o medicinskoj opremi ili lijekovima koje je potrebno redovito osigurati.
• Nagli događaji (poplava, vrućina) mogu izazvati povećanu anksioznost i dezorijentaciju.

Kako povećati sigurnost:

1. Pripremiti individualni plan – zajedno s obitelji ili skrbnicima definirati što raditi kod toplinskog vala, poplave ili oluje.
2. Koristiti jednostavan jezik i vizualne upute – npr. piktogrami, fotografije, jednostavne rečenice.
3. Učiti kroz ponavljanje – redovito prolaziti plan evakuacije i ponašanja u kriznim situacijama.
4. Osigurati kontakt osobu – susjed, član obitelji ili volonter koji će provjeriti stanje tijekom nepogoda.
5. Brinuti o osnovnim potrebama – voda, hrana, lijekovi i sigurnosna torba trebaju biti uvijek spremni.

Primjeri podrške u zajednici:

• Organizirati hladne prostore dostupne osobama s invaliditetom tijekom toplinskih valova.
• Postaviti prilagođena upozorenja na društvenim mrežama, lokalnom radiju i TV-u.
• Uključiti udruge i centre u izradu lokalnih planova zaštite.

Izvori:

• UNDRR – Disability-inclusive Disaster Risk Reduction
• WHO – Disability and climate change
• EEA – Vulnerability of people with disabilities to climate impacts
• Udruga osoba s intelektualnim teškoćama Regoč Slavonski Brod

Ovaj edukativni sadržaj objavljen je u okviru projekta FOR-GEN-LEARN koji provodimo u partnerstvu s Društvom Multiple Skleroze Bpž – Radio92FM i ‪Pokret gorana Novog Sada

„Financirano sredstvima Europske unije. Iznesena mišljenja i stavovi odražavaju isključivo stav autora i ne moraju se podudarati sa stavovima Europske unije ili Agencije za mobilnost i programe Europske unije. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.“

Koliko avioni štete okolišu? Letovi i njihov utjecaj na klimu

Putovanje avionom često se percipira kao brz i praktičan način dolaska na odredište. No, jeste li znali da je zračni promet jedan od najbrže rastućih izvora emisija stakleničkih plinova koji pridonose klimatskim promjenama?

Jedan povratni let iz Zagreba u New York po osobi uzrokuje emisije od oko 2 do 3 tone CO₂ – gotovo cjelokupna godišnja “karbonska kvota” koja bi bila održiva po osobi da želimo zadržati globalno zagrijavanje ispod 1,5 °C. Usporedbe radi, prosječni građanin EU godišnje emitira oko 7 tona CO₂, a za klimatsku neutralnost tu brojku treba smanjiti ispod 2 tone po osobi godišnje.

Zrakoplovi ne emitiraju samo CO₂ – pri velikim visinama nastaju i kondenzacijski tragovi i oblaci cirusa koji dodatno zagrijavaju atmosferu. Sveukupni klimatski učinak jednog leta zato može biti dva do četiri puta veći od samih CO₂ emisija.

Što možemo učiniti?

• Razmislite treba li svaki let biti nužan – birajte vlak, autobus ili virtualne sastanke kad god je to moguće.
• Ako letite, ostanite dulje na odredištu i spojite više obaveza u jedan put.
• Kompenzirajte emisije kroz provjerene projekte koji smanjuju ugljik (sadnja šuma, obnovljivi izvori energije).
• Podržavajte politike koje ulažu u održiviji promet.

Smanjenje broja letova jedna je od konkretnih osobnih odluka koja ima značajan utjecaj na borbu protiv klimatskih promjena. Svaka odluka – pa i ona o načinu putovanja – čini razliku.

Ovaj edukativni sadržaj objavljen je u okviru projekta FOR-GEN-LEARN koji provodimo u partnerstvu s Društvom Multiple Skleroze Bpž – Radio92FM i ‪Pokret gorana Novog Sada

„Financirano sredstvima Europske unije. Iznesena mišljenja i stavovi odražavaju isključivo stav autora i ne moraju se podudarati sa stavovima Europske unije ili Agencije za mobilnost i programe Europske unije. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.“