Skip to content

    Klimatske promjene i mentalno zdravlje: nevidljiva kriza

KLIMATSKI INFO

Klimatske promjene ne utječu samo na okoliš i fizičko zdravlje – one mogu imati snažan i dugotrajan utjecaj i na mentalno zdravlje ljudi. Sve češće ekstremne vremenske pojave, poput poplava, požara, toplinskih valova i oluja, uzrokuju stres, tjeskobu i osjećaj nesigurnosti.

Kako klimatske promjene djeluju na psihu:

  • Akutni stres i trauma – izravno proživljavanje katastrofe (npr. poplava) može dovesti do posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP-a), depresije i anksioznosti.
  • Ekološka tuga (eco-anxiety) – osjećaj bespomoćnosti i žalovanja zbog gubitka prirodnog okoliša, vrsta i ekosustava.
  • Kronični stres – stalna zabrinutost zbog nesigurne budućnosti, osobito kod mladih.
  • Sekundarne posljedice – gubitak doma ili posla, preseljenje, slabljenje socijalnih mreža.

Tko je posebno ranjiv:
Djeca i mladi, starije osobe, osobe s prethodnim intelektualnim poteškoćama te oni koji žive u područjima sklonim prirodnim katastrofama.

Kako se prilagoditi i zaštititi mentalno zdravlje:

  • Razgovarajte o svojim brigama s obitelji, prijateljima ili stručnjakom.
  • Uključite se u lokalne klimatske i volonterske inicijative – osjećaj djelovanja smanjuje bespomoćnost.
  • Informirajte se iz pouzdanih izvora i ograničite prekomjerno izlaganje negativnim vijestima.
  • Njegujte zdrave životne navike: kretanje, boravak u prirodi, kvalitetan san.

Izvori:

  • WHO (2022) – Climate change and mental health
  • American Psychological Association (APA) – Mental Health and Our Changing Climate
  • European Environment Agency (EEA) – Climate change as a threat to mental well-being

Ovaj edukativni sadržaj objavljen je u okviru projekta FOR-GEN-LEARN koji provodimo u partnerstvu s Društvom Multiple Skleroze Bpž – Radio92FM i ‪Pokret gorana Novog Sada

„Financirano sredstvima Europske unije. Iznesena mišljenja i stavovi odražavaju isključivo stav autora i ne moraju se podudarati sa stavovima Europske unije ili Agencije za mobilnost i programe Europske unije. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.“