Skip to content

    Klimatske promjene i socijalne posljedice: kad se promijeni način života zajednica

KLIMATSKI INFO

Klimatske promjene nisu samo ekološki i zdravstveni problem — one snažno mijenjaju i društvenu strukturu i način života ljudi. Ekstremni vremenski događaji, dugotrajne suše ili poplave mogu uzrokovati preseljenja, promjene zanimanja, gubitak kulturne baštine i slabljenje socijalne povezanosti.

Glavne socijalne posljedice klimatskih promjena:

  1. Klimatske migracije
    Ljudi se sele iz područja pogođenih sušama, poplavama ili porastom razine mora. Iako su migracije u Hrvatskoj zasad ograničene, globalno se bilježi porast broja “klimatskih izbjeglica”.
  2. Gubitak tradicionalnih zanimanja
    Poljoprivreda, ribarstvo i turizam osjetljivi su na klimatske promjene. Promjene u uvjetima rada utječu na lokalnu ekonomiju i kvalitetu života.
  3. Slabljenje zajednica
    Kada ljudi moraju napustiti svoje domove, gubi se socijalna mreža podrške, što povećava osjećaj nesigurnosti i izolacije.
  4. Nejednakost i siromaštvo
    Ranjive skupine (npr. siromašni, stariji, osobe s invaliditetom) teže se prilagođavaju i često su prve pogođene posljedicama.

Kako ojačati otpornost zajednica:

  • Razvijati lokalne planove prilagodbe i sustave ranog upozorenja.
  • Ulagati u održive izvore prihoda otpornije na klimatske promjene.
  • Jačati socijalnu koheziju kroz udruge, volonterske akcije i zajedničke projekte.
  • Uključivati ranjive skupine u donošenje odluka.

Izvori:

  • IPCC – Special Report on Climate Change and Land
  • UNHCR – Climate Change and Disaster Displacement
  • EEA – Social vulnerability to climate change in Europe

Ovaj edukativni sadržaj objavljen je u okviru projekta FOR-GEN-LEARN koji provodimo u partnerstvu s Društvom Multiple Skleroze Bpž – Radio92FM i ‪Pokret gorana Novog Sada

„Financirano sredstvima Europske unije. Iznesena mišljenja i stavovi odražavaju isključivo stav autora i ne moraju se podudarati sa stavovima Europske unije ili Agencije za mobilnost i programe Europske unije. Ni Europska unija ni tijelo koje dodjeljuje bespovratna sredstva ne mogu se smatrati odgovornima za njih.“